Aniversáriu da-25 ezisténsia Eskola Maria Auxiliadora

Aniversáriu da-25 ezisténsia Eskola Maria Auxiliadora

Halo memória kona-ba pasadu hodi agradese Maromak nia kmanek hotu, moris prezente ho entuziazmu no la’o ba futuru ho serbisu maka’as ba kualidade edukasaun nian.

Selebrasaun tutun Aniversáriu da-25 ezisténsia Eskola Maria Auxiliadora

(Comoro-Dili)

2 Setembru 2023

Dili –Selebrasaun Aniversáriu da-25 Eskola Maria Auxiliadora nia tutun mak loron ohin, 2 Setembru 2023. Eskola Maria Auxiliadora ne’ebé hahú iha 1998 iha ninia istória ne’e forma ona labarik, adolexente no oras-ne’e adultu rihun tolu resin, se tinan-tinan ita simu maiuzmenus labarik 80-100.

Molok selebrasaun iha ona atividade oioin kompetisaun nian organiza husi Antigos Alunos EBC-MA ba futsal alumni cup; iha eskola ba estudante sira hanesan futsal, pinta, jogu oioin tuir klase; no kompetisaun mural painting ba artista sira pinta nian husi li’ur ho tema Laudato Si’.

Atividade preparasaun seluk besik liu mak tríduu orasaun nian hodi  halo memória kona-ba pasadu, agradese Maromak nia kmanek hotu, moris prezente ho entuziazmu no la’o ba fututu ho esperansa no serbisu maka’as ba kualidade edukasaun nian.

Selebrasaun tutun ohin hahú ho Agradesimentu ba Maromak iha Santa missa, ne’ebé anima husi estudante sira, selebra husi Pe. Apolinário Neto no konselebrante sira seluk hanesan Pe. Manuel Fraile, Pe. Mário Sousa Vicente, Pe. Inocêncio no Pe. Matias. Partisipa iha Missa la’ós de’it inan-aman, maibé mós bainaka konvidadu sira husi Governu hanesan Sua Ex.cia Ministra Edukasaun Dra.Dulce de Jesus Soares, Ministru Planeamentu Sr. Gastão Sousa, Reprezentante husi Juventude e Desporto, no seluktan.

Depoizde Missa iha inaugurasaun ba mural painting eskola nian kona-ba Laudato Si’. Mural painting sai hanesan forma ida atu sensibiliza ema no eduka kona-ba rona rai no ema nia hakilar ne’ebé Papa Francisco hato’o iha ensíklika Laudato Si.

Tuirmai resesaun ofisiál ho dansa batuke, benvinda husi estudante sira ho dansa ai-funan hodi hanoin mós Laudato Si’, aprezentasaun relatóriu husi prezidente komisaun organizadora, Ir Suzana, diskursu benvinda husi provinsiál FMA, Ir Alma, lia-menon husi Ex.cia Ministra Edukasaun. Ministra Edukasaun agradese ba kongregasaun Saleziana ne’ebé dedika sira-nia an tomak no konsege loke eskola hodi tau matan ba timor-oan sira ne’ebé mai eskola iha-ne’e.

“Edukasaun iha Timor-Leste mai husi Amu ho Madre sira-nia liman, tanba ne’e inan-aman sira no ita hotu mai hamutuk hodi basa liman ba madre sira, liuliu ba kongregasaun Saleziana ne’ebé halo nia kna’ar boot tebes iha rai ne’e ba ita-nia fiar no eduka ita-nia oan sira”, dehan Ministra. Governante ne’e hatutan estudante sira-nia kontribuisaun ba igreija no ukun rasik-an ida-ne’e mak estuda hodi sai joven ne’ebé iha komportamentu di’ak ba família, komunidade nomós ba igreja. Aleinde ne’e Ministra Edukasaun mós fó mensajen katak estudante mak futuru husi rai ida-ne’e, tanba ne’e tenke estuda hodi sai matenek, la’os iha valór de’it, maibé iha mós prátika hodi sai povu no sarani ne’ebé di’ak ba uma kreda no nasaun.

Depoizde diskursu sira, tuir lisan Timor, iha ko’a kek no loke Champagne, almosu konfraternizasaun. Durante almosu estudante sira aprezenta sira-nia dansa, poezia, drama no knananuk, alterna ho fahe prémiu sira ba manán-na’in sira kompetisaun nian.

Iha loraik iha mós band Alcatraz ne’ebé mai haksolok estudante no inan-aman sira ho sira-nia múzika furak sira.

Buat hotu la’o di’ak tanba serbisu hamutuk entre komunidade edukativa sira: FMA, manorin no ian-aman ne’ebé responsavel tebes ba sira-ninia knaar, no tanba apoiu finanseiru husi inan-aman, husi ministériu juventude no desportu, husi asosiasaun antigu alunu/a sira, husi doadór no benfeitór sira.  Tanba ne’e mak husi komisaun organizadora agradese tebes família sira, doadór no benfeitór sira ba apoiu hotu hodi halo ita-nia festa sai furak. Hamutuk ita bele, hanesan konvite Kreda nian ohin ba sinodalidade.

Agradese mós media sira ne’ebé mai halo kobertura ba selebrasaun tinan 25 ezisténsia eskola Maria Auxiliadora, nune’e bele habelar buat di’ak no furak ne’ebé hala’o iha ita-nia rain ne’e, liuliu misaun edukativa saleziana.

(Komisaun komunikasaun)