Família Salesiana no santidade

Família Salesiana no  santidade

Santidade-Salesiana1Dili – Ohin, 29 Abril, iha dadeersaan, formande sira (aspirante, postulante no novisa sira) halibur hamutuk iha uma novisiadu tanba sira hetan oportunidade atu rona liafuan ruma husi Pe. Pierluigi Cameroni, ne’ebé mai husi Roma atu tuir Kongresu ADMA (Asosiasaun devotu Maria Auxiliadora) nian iha Fatumaka, dia 01 – 03 Maiu 2015. Pe. Pierluigi mak padre salesiano ida no iha knaar nu’udar animadór espirituál ADMA iha nivel mundiál no Postuladór iha Kongregasaun Santu sira nian.

Padre Cameroni ko’alia & fahe nia esperiénsia iha parte rua :  Família Salesiana &  Santidade.

Padre hahú ninia liafuan hodi halo ligasaun ba liturjia ohin loron nian kona ba Sta. Catarina da Sena. Nia feto ida ne’ebé hadomi liu Maromak no fiél.

Vida konsagrada nia hilin fundamentál mak Maromak; tau Maromak iha sentru moris. No loroloron presiza atu hafoun nafatin hilin “ba Jezús” ida ne’e. Se ita la kuidadu, ita bele monu no fasil atu husik moris ne’ebé ita hili ona. Tanba sá? Tanba laiha lialoos iha an rasik no iha laran rua-rua. No buat ne’ebé importante liu mak iha tempu formasaun, nu’udar formande tenke halo dalan formativu iha lialoos no loke-an ho sinseridade, husik formadora hatene didi’ak itania an. No buat seluk ne’ebé tulun ita atu bele sai fiél mak : Sakramentu Rekonsiliasaun, sinseru ho ema ne’ebé akompaña ita, fiél ba orasaun: husu prezente Espiritu Santu fó kbiit atu metin ba itania vokasaun, labele tauk wainhira hetan difikuldade tanba difikuldade sira ne’e nu’udar prova ida atu haree ha’u metin ka lae ba buat ne’ebé ha’u hili (Hanesan osanmean tenke liuhusi ahi atu sai osanmean), devosaun ba Maria Ausiliadora.

pierluigi cameroniFamília salesiana sai buras ba oin no to’o ohin loron iha ona grupu 30. Entre grupu hirak ne’e ne’ebé Don Bosco rasik harii mak Sosiedade Salesiana (SDB) iha tinan 1859, ADMA iha tinan 1869, FMA iha tinan 1872 no Kooperador Salesiano iha tinan 1876. Nu’udar grupu ne’ebé iha espiritualidade no karizma ida de’it ne’ebé sai Família ida, ita labele haree de’it ba grupu ida-idak nia di’ak, ida-idak ninia interese ka ida-idak ninia obra sira, maibé tenke iha kolaborasaun no respeita malu atu la’o hamutuk to’o objeitivu ikus nian, katak, santidade. Iha “kolaborasaun” husu mai ita hotu atu iha respeita malu no hadomi loos.

Tuir padre ninia esperiénsia no haree katak iha fatin barak, Grupu ADMA nia membru mak ferik sira. No iha tempu ne’e, sira hafoun-an no padre konfirma katak grupu ADMA la’ós de’it ba ferik sira ho tinan 70 ba leten, maibé ba joven sira no kaben-na’in foinsa’e sira. Nune’e sira agora hahú foka iha formasaun ba  joven sira no ba Família foinsa’e sira, tanba pastorál juveníl sei la involve se la liu husi Família. Nune’e moto kongresu : “Ida ne’e ha’u nia uma, ida ne’e ha’u nia glória”, ho sub-títulu : “Husi Maria nia uma to’o aminia uma”.

Sira aplika Sistema preventivu iha Família hodi troka espresaun : Razaun sai tiha diálogu; Relijiaun sai tiha prezensa Maromak nian iha uma; Amorevolezza sai tiha hadomi malu entre Família.

Iha parte daruak nian, padre hahú hodi dehan : “Imi nia poster idane’e (hodi hatudu ba poster  Santidade iha Família Salesiana) tuan nian ona tanba agora, balun muda fatin ona, husi beatu/a sae eskada ba fatin santu/a sira nian. No itania beatu/a sira totál iha 117 ona.

Sira ne’e hanesan fitun sira iha lalehan ne’ebé forma-an no fitun boot mak Don Bosco.

Nu’udar Família, ita iha knaar atu halo beatu/a ka veneravel sira bele sae eskada ba fatin santu/a nian. Buat ne’ebé ita presiza halo mak iha pontu 3 :

  • Hatene no koñese sira
  • Reza ba sira
  • Imita sira

Ita reza ba sira no halo ema barak reza ba sira; ida ne’e serve ba sira maibé liuliu serve ba ita ne’ebé sei iha mundu ne’e atu ita mós bele to’o iha santidade.

(Veronika Kusnadi)