Enkontru formasaun ba diretora, ekónoma no konsellu lokál

Enkontru formasaun ba diretora, ekónoma no konsellu lokál

Ir Vilma TalloneDili – Irmán Vilma Tallone, Ekónoma Jerál “Filhas de Maria Auxiliadora” nian oras-ne’e halo vizita animasaun nian iha Inspetoria Timor-Indonesia.

Iha ninia vizita ne’e nia hala’o formasaun ba grupu FMA oioin. Ohin nia halo formasaun ba konsellu lokál no ba grupu ekónoma-diretora nian.

Nia fó hanoin katak husi Kapítulu Jerál 22 ita simu orientasaun kona-ba pobreza, nune’e verifika trienál mós foti ho modu konkretu  pontu sira ne’e: 1) pobreza nu’udar profesia. Oinsá ita-nia moris sai profesia; oinsá ita-nia moris ko’alia kona-ba Maromak liuhusi pobreza. 2) pobreza tenke tulun ita la’o ba auto-sustentabilidade. 3) Oinsá ita-nia pobreza sai tulun ida atu tahan, eduka joven liuliu sira ne’ebé kiak liu.

Defaktu Kapítulu Jerál 22 halo opsaun prioritária ezkluziva  ba foin-sae no kiak sira. KJ 22 moris iha sentru krize ekonómika ida, liuliu país produtór sira osan nian eh “soin finansiáriu” hasoru krize finansa.

Sr VIlma salienta katak “Projetasaun labele halo mesak. Ekónoma no ekonomia di’ak katak jestaun projetuál ne’ebé di’ak. Projetasaun ne’e tenke iha an rasik, la’ós halo projetu. Institutu ba tinan 25 ona mak ko’alia ona kona-ba projetu: projetu formativu, pesoál, komunitáriu, projetu jestionál. Tansá ita la muda?”

Tuir nia haree, “tanba to’o agora ita hanoin halo projetu, la’ós sai projetu. Ita la konsege identifika an iha projetasaun. Ita toman atu hatán ba urjénsia sira, nesesidade sira. Iha ita-nia vida espirituál ita halo nune’e mós. Tempu ida ita susar kona-ba vida espirituál ita hanoin atu halo di’ak orasaun…. se tempu ida ha’u lakon pasiénsia, entaun ha’u hahú haka’as an iha pasiénsia. Ida-ne’e la’ós moris tuir projetu maibé, hatán ba urjénsia sira”.

Dala hira ita buka hatán ba urjénsia sira e dahla hira ita tuir projetu. Projetasaun katak komprende pasadu, prezente no futuru. Nune’e it ahusu: “Institutu halo dalan projetasaun ka lae? Ki’ik liu! Tanba ita la identifika projetasaun iha “sai projetu” la’ós “halo projetu”. Ne’e problema ida formasaun nian”.

diskusaun-eko-dirwtTuir Konselleira Jerál ne’e, “ekonomia la’o hamutuk ho aspetu hotu moris nian. Iha projetasaun ha’u labele hanoin joven nia edukasaun hodi lahó hanoin ba projetasaun ekonómika ba joven sira. Misaun ida iha Dili, sai ezemplu projetasaun nian. Maibé labele para. Tanba karakterístika ida projetasaun nian mak nafatin nakfilak. Nune’e, elementu ida tan projetasaun nian mak kapasidade atu muda. Joven sira tenke iha liután kapasidade atu muda liu. Maibé buat ne’e la verifika beibeik. Papa Francisco (2-214) halo omilia ba Vida Konsagrada oinseluk uitoan. Amu-Papa identifika elementu profesia nian ema ferik no katuas katak, Ana no Simeão. Tanba Amu-Papa dehan katak ba foin-sa’e José no Maria, iha elementu seluk, fidelidade ba lei. Loos, tanba foin-sa’e sira presiza liu lei atu ba oin, lei metin ona, fó seguransa, liberta husik ta’uk. Ne’e atu dehan katak la to’o mentalidade foin-sa’e atu muda; presiza liberdade fuan nian ne’ebé boot liu.  Elementu ida ne’ebé halo atu susar atu muda mak ta’uk. No jestaun projetuál labele la’o hamutuk ho ta’uk. Se ita moris iha ta’uk laran, ta’uk tanba la iha seguransa, ta’uk osan la to’o, labele muda”.

Risku mak estabilidade…Falta kriatividade ne’ebé Don Bosco no Madre Mazzarello iha. “Saida mak falta mai ita atu sai barani?”, Ir Vilma husu.  “Falta pobreza filiál. Ita labele iha audásia apostólika se la iha relasaun filiál ho Maromak. Presizasai ema  kle’an no iha eh soi Jezús nia fiar. Buka took atu haree nia fiar iha Evanjellu husi inísiu to’o nia mate iha krús. Ne’e urjente ohin, tanba ita moris iha períodu ida difisil liu nu’udar sarani ne’ebé hetan persegisaun oioin”.

Iha orientasaun KJ nian hakerek katak ita tenke fó atensaun boot liu ba foin-sa’e kiak liu sira. Institutu fó duni atensaun ba sira ne’e nia presiza? “Enjerál lae! Ita nu’udar inspetoria joven, ita tenke kuidadu liu. Tanba bainhira hahú iha domin boot ba kiak sira. Sá loos tentasaun tuirmai? Ita presiza kria estrutura, maibé estrutura dalaruma hadook ita husi husi labarik no foin-sa’e kiak sira. Ne’e mak atensaun ne’ebé ita tenke iha LOROLORON. Loroloron ita tenke lori iha fuan, iha ita-nia orasaun, iha ita-nia reflesaun. Ne’e mak knaar nu’udar konsellu lokál.  Knaar dahuluk konsellu lokál nian mak dixernimentu kona-ba realidade, katak Maromak husu saida kona-ba realidade ida-ne’e”.

Ir Vilma sita Amu-Papa iha Surat ba Konsagradu sira nia fraze ida furak liu: “Imi keta taka an iha imi-nia an rasik. Imi keta husik problema ki’ik-oan beik uma nian halo imi la dada iis. Imi keta dadur an iha problema sira. Problema sira-ne’e sei rezolve sei imi sai bá li’ur atu rezolve sira-nia problema no haklaken liafoun Di’ak”. Nune’e mós Madre Marinella nia liafuan: “Iha problema relasaun nian iha komunidade se imi tau misaun iha iha klaran , problema ne’e sei lakon”.

Ho estilu pergunta nian Ir Vilma salienta razaun tansá KJ tolu mak troka artigu kona-ba Konsellu lokál nian (Konst. 166, 167, 168). “Ida-ne’e tanba la fó valór ba konsellu lokál. Valór konsellu lokál nian tama iha dinámika koordenasaun ba komuñaun. Se uluk kedas iha ita-nia esperiénsia karizmátika importante liu partilla iha komunidade (M.Mazzarello husu mós konsellu ba postulante sira; D.Bosco hili konselleiru nia labarik sira), nune’e konsellu lokál elementu karizmátiku ida; maibé, ohin, ita labele la hanoin ba autoridade se la iha partilla. Animasaun no governu la iha ona valór, tan ne’e KJ hakarak fó fali importánsia ba konsellu lokál. Se iha nivel globál importante, maibé moris ne’e iha nivel lokál”.

neo-sekretariaMoris iha koerénsia…La iha ema ida perfeita, maibé ema ne’ebé iha knaar atu tulun komunidade tenke la’o iha dalan pozitivu. Pelumenus konxiente katak nia halo dalan atu sai tasak iha vokasaun! Karik ita tenke komprende didi’ak saida mak autoridade iha vida konsagrada. Tuir Evanjellu, autoridade mak servisu, servisu ba ema seluk, servisu la’ós ba an rasik. Iha elementu rua: uluknanai ema ne’e halo ona dalan atu desentraliza husi an rasik. Se ha’u iha hela faze katak ha’u iha sentru, oinsá ha’u bele halo dixernimentu kona-ba realidade iha li’ur. Desentraliza husi an husi an rasik hodi tau iha sentru Jezús no misaun ne’e dalan ida. Buat seluk mak ita tenke komprende mak podér. Nu’udar ema ita iha tendénsia atu identifika an ho podér ne’ebé ita simu. Fraze sira ita rona: “Ha’u mak diretora, ha’u mak ekónoma, diretora eskola nian, ha’u mak asistente”, revela katak ha’u identifika an ho kargu ida. Ne’e dalan liberdade nian. Iha vida relijioza, liberdade interiór importante liu. Ita tenke halo ezame konxiénsia: “Ha’u kesi an ba ha’u-nia kargu, defende  ha’u-nia kargu, hanesan ema seluk hakarak hadau husi ha’u?” Se ha’u sente katak ema seluk ataka ha’u, la respeita ha’u-nia tan knaar, ne’e dehan katak ha’u seidauk livre. Ohin loron ema labele halo kargu ida mesak. Ha’u labele hala’o buat ruma mesak. Ekónoma tenke halo knaar didi’ak maibé labele halo hodi haketak husi irmán sira seluk iha komunidade. Ohin ita moris iha ekipa, iha team, iha rede. Podér loos eziste se iha podér rede nian, se iha inter-koneksaun.

Projetasaun moris nian mak dezafiu ba futuru.