Vida konsagrada manifesta ksolok, laran-sadia no laran-luak

Vida konsagrada manifesta ksolok, laran-sadia no laran-luak
retiru grupu2_diliGrupu II FMA nia Ezersísiu espirituál (Dili, 28 Jullu-4 Agostu 2015)

Dili – Iha loron 28 Jullu too loron 4 Agostu 2015, mak loron ne’ebé ami halao Retiro Anuál daruak ho Irmán FMA sira hamutuk 40 no mós Irmán nain 3 husi Kongregasaun seluk no leiga konsagrada na’in rua. Retiru nee hahú ho lia fuan abertura husi Madre Provinsial, Madre Alma Castagna ne’ebé fó hanoin ba ami hotu kona sentidu retiru nian. Hafoin mak kontinua ho misa ba Espiritu Santo atu loke retiru ne’e.  Pregador ba retiru ne’e mak Padre Gabriel Suban Koten, SVD.

             Uluknanai agradece ba padre Pregador ninia matenek hotu ne’ebé ajuda tebes ami ho tema sira ne’ebé fanun ami hotu nia hanoin no hodi rona, medita no hakle’an fali ami nia hakat sira nu’udar relijioza Konsagrada. Nune’e durante loron neen nia laran, padre Gabriel fanun ami ho mensajen sira Bíblia nian iha ne’ebé sai nu’udar mata dalan ba ami nia hakat hotu. Ba loron dahuluk padre aprezenta Tema jerál: “VIDA CONSAGRADA MANIFESTA KSOLOK, MISERICORDIA NO LARAN LUAK MAROMAK NIAN”. Ksolok relijioza sira nian la’ós “senyum pramugari” ida nian, maibé espontaneidade ne’ebé espresa husi fuan ida ne’ebé hasoru ona ho ninia Na’i ne’ebé bolu atu moris iha vida relijioza. Papa Francisco dehan, “Iha ne’ebé iha relijioza, iha ne’ebá iha ksolok. Ita simu bolun atu espresa ida ne’e; personajen sira Bíblia nian ne’ebé hatudu ksolok loloos nian mak ‘MARIA’, ninia entrega-an tomak ba Maromak halo nia haksolok hodi hatudu beleza sran-an nian”.

            Tema daruak “VOKASAUN VIDA CONSAGRADA MAK DON IDA MAROMAK NIAN”. Vokasaun principal ba ita relijioza ida mak “BOLUN”. Ema konsagrada mak sira ne’ebé rona no halo tuir buat ne’ebé nia Na’i dehan. Maromak hakarak ema rona Nia, tanba la rona entaun ema simu konsekuénsia ba buat ne’ebé nia la rona ne’e katak la halo tuir. Rona ne’e la’ós see tilun maibé orienta an ba buat ne’ebé Maromak husu. Ezije iha lian-portugés “ ESCUTAR (rona no kakutak mós nakloke/ halo análize ba buat ne’ebé nia rona). Aas liu retiru-diliida ne’e mak “ AUSCULTAR” katak rona ho totalidade ho an tomak. Personajen Bíblia nian mak “JONAS” tema tuir mai mak VIDA CONSAGRADA MAK DALAN IDA INSERTEZA BA SERTEZA. Padre nafatin fó pontu sira importante iha ne’ebé ajuda atu reflete ho mensajen sira Biblia no ho ita rasik nia moris, oinsa sa ita nia hakat sira bele hatudu katak ita mak ema ne’ebé simu bolu especial ida husi Maromak.

            Tema seluk ne’ebé interesante liu mak “TENTASAUN HITU IHA VIDA RELIJIOZA. 1. La hatene valoriza vokasaun rasik. 2. Ransu malu ba buat aat, la moris iha domin no lialoos. 3. La hatene domina an no hakaran sira. 4. Infantilizmu iha hahalok. 5. Sadere an iha forsa rasik. 6. Hein de’it Maromak no la halo ninia parte ho di’ak. 7. La hatene simu tentasaun no lakohi sees an husi buat aat. Iha tan tema sira seluk iha loron sira tuir mai, maibé ninia núkleu mak vida relijioza mak don ida iha ne’ebé Maromak rasik foti inisiativa atu tulun no tau matan. Maibé ita ema dala barak tan frakeza umana ita tranka ho hahalok sira ne’ebé ita hatudu sees husi relijioza ida nia moris. Maromak nafatin loke liman  se ita sadere-an ba Nia no buka nafatin Ninia hakaran. Maromak la fó buat ruma liufali ita nia kapasidade, maibé Nia rasik hatene no sei akompaña, hanesan S. Paulo dehan iha ninia surat ba sarani sira iha Korintu (I Kor; 10,13).

            Iha bonoite mós madre Alma akompaña ami ho mensajen sira Amo-Papa, no Madre Jeral nian. Nia apresenta power point ruma kona ba misaun no komunikasaun sosiál. Bonoite kalan primeiru madre Alma fanun ami ho mensajen sira Amu-Papa nian : “Hateke ba pasadu ho gratidaun, haree ba prezente ho paixaun, no hakohak futuru ho Esperansa. Tuir mai madre hato’o mós liafuan ruma husi madre Paola mai ami ne’ebé halo retiru, atu tau attitude hirak ne’e iha retiru nia laran; LOKE-AN, DOSILIDADE, HARAIK-AN NO HAFOUN SIM NAFATIN BA MAROMAK.

(Ines Bartolo cs)