Amu-Papa nia surat iha bisentenáriu Don Bosco nia moris nian

Amu-Papa nia surat iha bisentenáriu Don Bosco nia moris nian

HANESAN DON BOSCO, HO FOIN-SAE SIRA NO BA FOINSAE SIRA

SURAT SANTU PADRE FRANCISCO NIAN

 

ba Reverendu Pe. Ángel Fernández Artime

Reitór-Mor Salezianu sira-nian

iha bisentenáriu S. Giovanni Bosco nia moris nian

 

Memória S. Giovanni Bosco nian, moris iha Kreda, nu’udar fundadór Kongregasaun Saleziana nian, Figlie di Maria Ausiliatrice  nian, Assosiasaun Salezianu Kooperadór/a sira-nian no Asosiasaun Maria Auxiliadora nian, no nu’udar Família Saleziana nia aman. No nia memória moris mós iha Kreda nu’udar santu edukadór no bibi-atan foin-sa’e sira-nian. Nia loke lurón ida santidade juveníl nian, oferese métodu ida edukasaun nian no tempu hanesan espiritualidade ida, simu karizma ida husi Espíritu Santu ba tempu modernu sira.

Iha nia moris nia bisentenáriu ha’u haksolok atu hasoru Família Saleziana ne’ebé halibur iha Torino, iha Bazílika Santa Maria Auxiliadora nian, iha nia laran Fundadór nia restu mortál sira deskansa bá. Ho mensajen ida-ne’e ha’u hakarak dala ida tan hamutuk ho imi hodi sai ida de’it iha hasa’e agradesimentu ba Maromak no, tempu hanesan, fó hanoin kona-ba aspetu esensiál liman-rohan espirituál no pastorál Don Bosco nian no ezorta imi atu moris buat sira-ne’e ho aten-barani.

Italia, Europa no mundu iha sékulu rua ne’e muda maka’as, maibé foin-sa’e sira-nia klamar lae: ohin-loron mós foin-sa’e mane no feto sira nakloke ba moris no ba enkontru ho Maromak no ho ema seluk, maibé sira barak moris iha risku dezánimu nian, anemia espirituál nian, marjinalizasaun nian.

Don Bosco, uluknanai, hanorin ita atu keta hamriik hateke de’it, maibé atu tau an iha oin, atu oferese ba foin-sa’e sira esperiénsia edukativa integrál ida, ho baze metin iha dimensaun relijioza, envolve neon, afetu sira, ema tomak, konsidera nafatin nu’udar Maromak mak kria no hadomi. Husi ne’e mak mai pedagojia ida ne’ebé, loos duni, umana no sarani, ne’ebé anima husi preokupasaun preventiva no inkluziva, liuliu ba foin-sa’e sira husi klase populár no husi grupu marjinalizadu sira sosiedade nian, ba sira oferese mós posibilidade instrusaun no atu aprende profisaun ida, atu sai sarani di’ak no sidadaun onestu. Hodi serbisu ba edukasaun morál, sivíl, kulturál foin-sa’e sira-nian, Don Bosco atua ba ema no sosiedade sivíl nia di’ak, tuir projetu ida ema nian ne’ebé konjuga hamutuk ksolok – estudu – orasaun, eh ho liafuan seluk serbisu – relijiaun – virtude. Halo parte iha dalan ne’e, maturasaun vokasionál, atu ema ida-idak asume iha Kreda forma konkreta moris nian ne’ebé Na’i bolu nia bá. Vizaun edukativa luan no ezijente ida-ne’e, ne’ebé Don Bosco konsentra iha lema Da mihi animas“, realiza buat ne’ebé ohin loron ita esprime ho fórmula «eduka hodi evanjeliza no evanjeliza hodi eduka» (CONGREGAZTONE PER IL CLERO, Direttorio generale per la catechesi [15 agosto 1997], n. 147).

Trasu karakterístiku Don Bosco nia pedagojia mak amorevolezza, entende nu’udar domin ne’ebé hatudu no bele sente, iha-ne’ebé revela simpatia, afetu, komprensaun no partisipasaun iha ema seluk nia moris. Nia afirma katak iha ámbitu esperiénsia edukativa nian la to’o de’it hadomi, maibé nesesáriu atu edukadór nia domin esprime liuhusi jestu konkretu sira no efikás. Hodi amorevolezza [amabilidade] ne’e mak labarik no adolexente barak iha ambiente salezianu sira esperimenta afetividade ida intensa no saudavel, folin liu ba formasaun personalidade nian no dalan moris nian.

Iha kuadru referénsia nian ida-ne’e hatuur trasu distintivu sira seluk husi Don Bosco iha ninia prátika edukativa: ambiente família nian; prezensa edukadór nian nu’udar aman, mestre no belun foin-sa’e sira-nian, esprime ho termu klásiku pedagojia saleziana nian: asisténsia; klima ksolok no festa nian; espasu luan oferese ba kantu, múzika no teatru; importánsia jogu nian, pátiu rekreiu nian, paseiu sira no desportu.

Ita bele halo rezumu kona-ba aspetu distintivu sira ninia figura nian: nia moris entrega totál an rasik nian ba Maromak iha impulsu ida ba klamar sira nia salvasaun no realiza fidelidade ba Maromak no ba foin-sa’e sira iha hahalok hanesan domin nian. Atitude sira-ne’e lori nia atu “sai” no halo desizaun korajoza: hilin atu dedika an ba foin-sa’e kiak sira, ho objetivu atu realiza movimentu boot ida ema kiak nian ba kiak sira; no hilin atu haluan servisu ne’e hakat liu fronteira sira lian nian, rasa nian, kultura no relijiaun nian, ho impulsu misionáriu kolen-laek. Nia atua projetu ida-ne’e ho estilu akollimentu nian iha ksolok no simpatia, iha enkontru pesoál no iha akompañamentu ema ida-idak nian.

Nia hatene hamosu santa Maria Domenica Mazzarello nia kolaborasaun no leigu sira-nia kooperasaun, hodi hamoris Família Saleziana ida ne’ebé hanesan ai-hun boot ida simu no dezenvolve ninia liman-rohan.

Iha sínteze, Don Bosco moris paixaun boot ida ba juventude nia salvasaun, hodi manifesta sasin kredivel Jezús Kristu nian no pregadór jeniál ninia Evanjellu nian, iha komuñaun kle’an ho Kreda, ho modu partikulár ho Amu-Papa. Nia moris iha orasaun no uniaun kontínua ho Maromak, ho devosaun forte no kmaus ba Na’i-Feto, invoka nu’udar Imakulada no Tulun-Na’in Sarani sira nian, hodi foti benefísiu husi esperiénsia místika no don milagre sira-nian ba ninia foin-sa’e sira.

Ohin-loron mós Família Saleziana loke an ba fronteira edukativa no misionária foun sira, la’o tuir lurón sira media foun komunikasaun sosiál nian no edukasaun interkulturál nian entre povu sira husi relijiaun seluk, eh País sira iha dalan dezenvolvimentu nian, eh iha fatin sira marka ho migrasaun. Dezafiu sira Torino sékulu XIX nian asume dimensaun globál: idolatria osan nian, dezigualdade ne’ebé hamoris violénsia, kolonizasaun ideolójika no dezafiu kulturál sira liga ho kontestu urbanu sira. Aspetu ruma envolve liu ho modu diretu mundu juveníl, hanesan difuzaun internet nian, nune’e interpela imi, Don Bosco nia oan-mane no oan-feto sira, ne’ebé simu bolun atu serbisu hodi konsidera, hamutuk ho kanek sira, rekursu sira ne’ebé Espíritu Santu hamosu iha situasaun sira krize nian.

Nu’udar Família Saleziana imi simu bolun atu halo haburas kriatividade karizmátika iha imi-nia instituisaun edukativa sira nia laran no li’ur, ho dedikasaun apostólika tau imi-nia an iha foin-sa’e sira nia dalan, liuliu sira periferia nian.

«Pastorál juveníl, hanesan ita toman atu dezenvolve, koko impaktu mudansa sosiál sira-nian, dalabarak la hetan resposta ba sira-nia preokupasaun sira, nesesidade sira, problema sira no kanek sira. Ita adultu sira susar atu rona sira ho pasiénsia, komprende sira-nia preokupasaun sira eh sira-nia pedidu sira, no aprende atu ko’alia ho sira ho linguajen ne’ebé sira komprende» (Exort. ap. Evangelii gaudium , 105). Ita buka atu, nu’udar edukadór/a sira no nu’udar komunidade, akompaña sira iha sira-nia dalan, nune’e sira sente ksolok atu lori Jezús iha lurón sira hotu, iha prasa hotu, iha sikun ida-idak rai nian (kf. ibid., 106).

Don Bosco tulun imi atu keta harahun foin-sa’e sira nia aspirasaun kle’an sira: nesesidade moris nian, abertura, ksolok, liberdade, futuru; dezeju atu kolabora harii mundu ida justu no fraternu liután, ba povu hotu nia dezenvolvimentu, ba natureza no ambiente moris nia protesaun. Hodi tuir nia ezemplu, imi sei tulun sira atu esperimenta katak iha moris grasa nian de’it, katak iha amizade ho Kristu, mak bele atua didi’ak ideál sira ne’ebé auténtiku liu. Imi sei hetan ksolok atu akompaña sira atu buka sínteze entre fiar, kultura no moris, iha momentu sira ne’ebé sei foti desizaun difisil sira, bainhira buka atu interpreta realidade kompleksa ida.

Ha’u subliña ho modu partikulár knaar rua ne’ebé mai husi dixernimentu kona-ba realidade juveníl: dahuluk mak  eduka tuir antropolojia sarani ba linguajen media komunikasaun nian no rede sosiál sira,  ne’ebé forma kódigu kulturál sira ho kle’an iha foin-sa’e sira, katak vizaun umana no relijioza realidade nian; daruak mak promove forma sira  voluntariadu sosiál nian, hodi la rezigna an ba ideolojia sira ne’ebé tau merkadu no produsaun aas liu ema nia dignidade no valór serbisu nian.

Sai edukadór/a sira ne’ebé evanjeliza mak don ida natureza no grasa nian, maibé mós rezultadu husi formasaun, estudu, reflesaun, orasaun no axeze. Don Bosco dehan ba foin-sa’e sira: «Ba imi ha’u estuda, ba imi ha’u serbisu, ba imi ha’u moris, ba imi ha’u prontu mós atu fó ha’u-nia moris» (Costituzioni salesiane, art. 14).

Ohin-loron urjente tebes, iha buat ne’ebé Papa Bento XVI dalabarak indika nu’udar «emerjénsia edukativa» (kf Lettera al/a diocesi e al/a citta di Roma sul compito urgente dell’educazione, 21 Janeiru 2008), ha’u konvida Família Saleziana atu favorese aliansa efikás entre ajénsia relijioza no laikál oioin atu la’o hamutuk ho diversidade karizma nian ba juventude nia di’ak iha kontinente oioin. Ho modu partikulár ha’u fó hanoin kona-ba nesesidade imperativa atu envolve foin-sa’e sira-nia família. Defaktu, lahó proposta familiár válida ida sei la iha pastorál juveníl efikás.

Salezianu ida mak edukadór ida ne’ebé, iha relasaun no empeñu barbarak nia laran, halo nafatin anúnsiu dahuluk, liafoun furak ne’ebé diretamente eh indiretamente nunka bele falta: «Jezús Kristu hadomi ó, fó nia moris atu salva ó, no oras ne’e Nia moris iha ó-nia sorin loroloron, atu leno ó, atu habiit ó, atu liberta ó» (Exort. ap. Evangelii gaudium, 164). Sai dixípulu fiél ba Don Bosco husu atu hafoun hilin katekétika, ninia empeñu permanente, ne’ebé presiza komprende, iha misaun  evanjelizasuan foun nian (kf ibid., 160-175). Katekeze evanjelizadora ida-ne’e merese fatin dahuluk iha instituisaun saleziana sira, no tenke hala’o ho kompeténsia teolójika no pedagójika no ho edukadór nia sasin transparente. Ba ne’e presiza dalan ida ne’ebé implika rona Maromak nia Liafuan, frekuénsia sakramentu sira nian, liuliu Konfisaun no Eukaristia, no relasaun filiál ho Virjen Maria.

Maun-alin no biin-alin doben sira, Don Bosco atesta katak kristianizmu mak bee-matan ksolok nian, basá nia mak Evanjellu domin nian. No husi bee-matan ida-ne’e mak – iha prátika edukativa saleziana mós – ksolok no festa hetan konsisténsia no kontinuidade. «Ita to’o atu sai umanu tebes bainhira ita sai liufali umanu, bainhira ita husik Maromak lori ita hakat liu ita-nia an rasik atu ita alkansa ita-nia an loos liu. Iha-ne’ebá mak ita hetan bee-matan asaun evanjelizadora nian» (Exort. ap. Evangelii gaudium, 8).

Kreda nia espetativa sira kona-ba kuidadu juventude nian boot tebes; boot maibé karizma ne’ebé Espíritu Santu haraik ba S. Giovanni Bosco, karizma ne’ebé Família Saleziana lori ba oin ho dedikasaun laran-manas nian ba juventude iha kontinente hotu no ho baburas vokasaun sura-laek ba vida saserdotál, relijioza no laikál. Tanba ne’e, ha’u esprime enkorajamentu kordiál atu asume imi-nia fundadór no aman nia liman-rohan ho radikalidade evanjélika ne’ebé  sai ninian iha hanoin, iha liafuan no iha hahalok, ho kompeténsia adekuada no ho espíritu servisu laran-luak nian, hanesan Don Bosco, ho foin-sa’e sira no ba foin-sa’e sira.

Husi Vaticano, 24 Juñu 2015

Solenidade S. João Batista nia moris nian

Francesco