Selebra aniversáriu da-3 pontifikadu Papa Francisco nian

Selebra aniversáriu da-3 pontifikadu Papa Francisco nian

aniversariu_Papa1Dili – Nunsiatura apostólika iha Dili (Timor-Leste), selebra aniversáriu da-3 pontifikadu Papa Francisco nian iha loron 17 Marsu 2016, maski loloos aniversáriu ne’e iha loron 13 Marsu. Selebrasaun hahú ho Eukaristia, agradese Maromak ba Bibi-Atan Kreda universal, susesór Pedro nian iha Sé Catedral Dili.

Misa preside husi D. Basílio do Nascimento nu’udar prezidente konferénsia episkopál Timor-Leste nian no konselebra husi Mons. Joseph Marino (núnsiu apostóliku), Mons. Ionut Paul, D. Norberto de Araújo, no amlulik barak seluk.

Iha omilia núnsiu apostóliku D. Joseph Marino, hodi komenta evanjellu hahú ho pergunta nune’e: “Maromak ida ne’ebé ita fiar ne’e sé loos? Oinsá Ninia relasaun ho ita no ita-nia relasaun ho Nia?”

Atu reflete pontu ida-ne’e, Mons. Marino foti fali epizódiu Evanjellu Domingu da-5 kuarezma nian kona-ba feto ema kaer toman halo sala adultériu, liuliu Jezús nia liafuan: “Ha’u mós la kondena ó (Jo 8,11).

Hanesan Papa Francisco hanorin durante tinan tolu ne’e, “Maromak mak domin, Maromak riku iha laran-sadia eh mizerikórdia”. Maromak nia justisa la hanesan ho justisa ema nian. Amu-Papa iha Bula ne’ebé proklama Jubileu Mizerikórdia nian n.21 dehan: “Maromak nia hirus la dura, maibé lalais de’it; ninia laran-sadia dura ba nafatin”. Nia hatutan: “Se Maromak limita nia an iha de’it justisa tuir ita ema nia komprensaun, Maromak labele sai tan nu’udar Maromak”.

Tuir Mons. Marino, «esperiénsia Testamentu Foun nian, hatudu momoos tebes katak “Jezús Kristu mak Maromak Laran-Sadia nia oin ne’ebé lolooos” (MV 1). Nia mak revelasaun absoluta no definitiva Maromak nia hun eh Maromak nia natureza». S. João evanjelista haktuir katak “Maromak la haruka nia Oan-Mane mai iha mundu atu tesi lia ba mundu, maibé atu mundu bele hetan makso’in liuhusi Jezús Kristu” (Jo 3,17). Tan ne’e mak «Jezús la kondena feto maksalak. Jezús fó ba feto maksalak Maromak nia laran-sadia. Nia la kondena, nia fó biban dala ida tan no ho liafuan simples dehan ba nia: “Bá no keta halo sala tan”», Mons. Marino resalta.

Iha ninia omilia, núnsiu mós fó hanoin fali kona-ba tempu espesiál Jubileu Mizerikórdia nian ho Papa Francisco nu’udar matadalan. Papa Francisco bolu nafatin Kreda atu moris Maromak nia mizerikórdia. Iha lia-menon ba kuarezma, Amu-Papa hateten: “Iha Jezús ne’ebé hedi iha krús, Maromak hatudu ninia hakaran boot atu dada besik fali maksalak sira, maski sira dook ona oinsá ba mós, hodi la’o sala dalan”. Amu-Papa bolu Kreda atu hamamar nia fuan laran. «Nu’udar Kreda ita hotu simu bolun atu hamamar ita-nia fuan laran, hodi sai instrumentu no ajente mizerikórdia nian».

Tanba ne’e konvite atu «hatuur laran-sadia uluk liu fali julga tanba Maromak nia tesi lia hala’o nafatin iha roman laran-sadia nian».

Parte daruak selebrasaun aniversáriu pontifikadu nian mak cocktail party iha Centro de Formação JoãoPaulo II (Comoro), ne’ebé hahú ho inu Pontifísiu no inu nasionál Timor-Leste husi orkestra S. Pedro, dirije husi Pe. Adétito Costa SDB.

La kuran diskursu sira hahú husi núnsiu apostóliku ne’ebé fó hanoin fali kona-ba konkordata no ninia obrigasaun sira ba Estadu no Kreda Timor. Núnsiu fó ezemplu konkretu katak obrigasaun ida mak atu “hanorin fiar katólika iha eskola sira” no “finansiamentu” ba ne’e.

Hafoin diskursu husi Primeiru Ministru ne’ebé elojia figura Papa Francisco nian nu’udar ida-ne’ebé “harii ponte sira” 4-aniversariu_Papano “loke odamatan sira”, ho ninia “liafuan, jestu no asaun sira governu nian Papa Francisco hamonu barreira sira no harii dalan sira, ho atensaun boot ba ema no kriasaun tomak”.

Diskursu ikus husi D. Basílio do Nascimento ne’ebé agradese ba Santa Sé nia atensaun ba Timor-Leste ne’ebé bele haree husi eventu oioin iha 2015 ho vizita Sekretáriu Estadu Vaticano Kard. Pietro Parolin, vizita Kard. João Braz de Aviz, Prefeitu Kongregasaun ba Vida Konsagrada no Sosiedade vida apostólika, asinatura konkordata no nomeasaun bispu foun ba Dili. D. Basílio nia mehi mak atu núnsiu apostóliku bele hato’o Timor-oan nia konvite ba Papa Francisco atu hiit an mai vizita Timor-Leste.