Empeñu ba pobreza evanjélika

Empeñu  ba pobreza evanjélika

Kongregasaun tomak FMA nian iha tinan neen ikus ne’e insiste atu foti dalan konversaun nian ba pobreza. Maibé oinsá halo dalan atu moris dalan konversaun ne’e? Empeñu atu moris pobreza evanjélika iha situasaun hanesan ita-nian, husu reflesaun kle’an kona-ba modu no estrutura sira ne’ebé halo vizivel no auténtika pobreza. Presiza insiste kona-ba disponibilidade, kona-ba servisu ba kiak sira, kona-ba husik projetu rasik, kona-ba komuñaun soin nian,  kona-ba bem-comun no mós empeñu ba dezenvolvimentu sustentável.

Iha Timor-Leste, ne’ebé maioria ema kiak, empeñu atu moris pobreza relijioza  obriga relijioza/u sira no  kandidatu foin-sa’e sira  atu deskobre nia mós nu’udar servisu materiál, asume ezijénsia rasik, nu’udar konxiénsia katak soin sira la monu husi lalehan (hein de’it husi benfeitór riku sira husi Rai riku hanesan Europa…), maibé nu’udar ema ida-idak ninia rezultadu. João Paulo II, iha Conakry iha 1992, afirma katak fundamentál tebes ba relijiozu hotu atu fó ezemplu serbisu nian,   nesesáriu atu garante moris no sai fonte ba orgullu loos, tanba hakmaluk ema ho Maromak nia obra iha kriasaun ne’ebé kontinua  iha asaun.

Ida-ne’e mak pasu ida ne’ebé komunidade FMA Novisiadu halo, bainhira organiza merkadu baratu ida ohin. Merkadu baratu ne’e, loos duni mak atividade konkreta ida atu kuda iha formanda sira valór serbisu nian iha estilu pobreza evanjélika. Serbisu mak vokasaun umana atu tau matan ba vida nia kontinuidade, Maromak nia prezente ne’ebé tau ita iha relasaun ho ema seluk, liuliu sira ne’ebé kiak liu, sinál loos partilla no solidariedade moris nian no ho nesesidade sira ita-nia maun-alin sira iha sira-nia dalan loroloron nian.

Sarani nia ksolok mai husi ninia kapasidade atu hakfahe soin; maibé atu fahe nia, nia presiza soi no atu soi nia tenke haka’as an atu prodús soin; atu prodús nia tenke servisu ho modu rasionál no organiza an ho modu solidáriu ho ema seluk.

Ba FMA iha TiMor-Leste/Indonesia, pasu ida-ne’e bele sai estímulu ba komunidade hotu atu sai konxiente kona-ba sai mahein moris nian, promove sentidu loos serbisu nian, hodi sai kriativu liután iha dalan sustentável, nune’e sai modelu dezenvolvimentu ba povu hotu ne’ebé moris kiak, hodi la haree ba ita grupu elite ida ne’ebé moris riku no la hatene kaer serbisu todan.