Kreda missionária, sasin laran luak nian

Kreda missionária, sasin laran luak nian
Mensajen Loron Mundiál Misionária
Papa Francisco

Maun alin doben sira,

Jubileu extraordinaria Laran Sadia nian, ne’ebé kreda moris dadaun, oferese mos roman partikular Jornada Mundial Missionaria 2016 nian: konvida ita atu hateke liu – liu ba missaun ad gentes nudar hahalok (obras) boot laran sadia espiritual nian duque ba obras material. Nudar efeito ba Jornada Missionaria Mundial ida ne’e nian, ita hotu simu bolun “atu sai”, nudar eskolante missionaria, ida-idak lori Maromak nia ternura no laran sadia ba familia tomak umanidade nian. Ho kbit mandato missionaria nian, kreda tau matan ba hirak ne’ebè la koñese Evanjelu, atu hotu-hotu hetan salvasaun no bele halo experiénsia kona ba Nai nia Domin. Kreda iha nia missaun atu haklaken Maromak nia laran sadia no laran manas Evanjelu nian (Bulla Misericordia vultus, 12) no atu haklaken ba rai nia sikun – sikun hotu, atu too ba ema feto, ema mane, katuas eh ferik, joven no kiik oan sira hotu.

Laran Luak buka ksolok klean iha Aman Maromak nia fuan wainhira hasoru kreatura umana ida-idak; hori uluk kedas, Nia hatudu An ho domin boot ba hirak ne’ebé fraku liu, Ninia grandeza no nia kbiit wain iha sira hatudu ba sira ne’ebé kiik liu, sira ne’ebé ema hewai, sira ne’ebé ema hanehan (cfr Dt 4,31; 103, 15; 111,2) Nia Maromak ne’ebé laran diak, atende, fiel; Nia hakbesik An ba sira ne’ebé mak precisa liu atu sai ema ne’ebé hatene hakbesik An ba ema hotu, liu-liu sirs ne’ebé kiak; koinvolve ho ternura iha ema nia realidade rasik nudar amna no inan ida halo ba sira nia oan sira (cfr Ger 31,20) husi knotak inan ida nian ita hare fali lliafuan ne’ebé usa iha Biblia atu dehan laran sadia: Nune’e hanesan domin inan nian ida ba nia oan sira, oan sira ne’ebé inan sei hadomi nafatin, iha situasaun saida deit ne;ebé no buat saida deit mak mosu, tamba sira mak fuan sira husi nia knotak rasik. Ida ne’e mak aspeitu ida esenzial mos domin Maromak nian atu fo han (nutre) ba nia oan sira hotu, ho maneira partikular ba membru sira povu ne’ebé nia fo moris no nia hakarak tau matan no eduka: iha sira nia fragilidade no infedelidade, Ninia laran la hakmatek, manas ho laran sadia (cfr Os 11,8). No liu-liu tan Nia mak Laran Luak ba ema hotu, Ninia domin ba povu hotu –hotu no ninia ternura habelar ba kriatura hotu-hotu (cfr sal 145,8-9).

Laran Luak hetan nia ninia manifestasaun as liu no sai tuir lolos iha Lia-Fuan Halo An ba Mane. Nia hatudu lolos Aman Maromak nia Futar oin ne’ebé riku ho Laran sadia nian, “atu koalia kona ba Laran sadia no esplika hodi aiknanoik sira, Nia rasik incarna An no personafica” (João Paul II, Enc. Dives in Misericordia, 2). Hodi simu no tuir Jesus liu husi Evanjelu no Sakramentu sira ho asaun Espiritu Santu nian ita bele sai Laran Luak nudar ita Aman lalehan aprende atu hadomi nudar Nia hadomi ita no hodi halo ita nia moris sai dom gratuito, sinal Ninia Laran diak nian (cfr Bolla Misericordia Vultus, 3). Kreda uluk nanain mak, iha umanidade nia le’et, mak sai hanesan komunidade ne’ebé nudar Kristu nia Laran Luak: Sente nafatin katak Nia fihir no heli ho domin Laran Luak nian, no ho domin ida ne’e duni mk hia hatudu iha nia missaun, hodi moris tuir ida ne’e no fo hatene ba ema hotu iha dialogo respeitu nian ida ho kreatura ida-idak no covinsaun religiosa.

Atu sasin domin laran luak ida ne’e nian, nudar esperiesia eclesial tempo uluk nian, mak ema mane no feto barak iha idade no kondisaun ida-idak. Knotak (segno) eloquente Domin Materno Maromak nian mak cosidera tebes, presensa feminile iha mundo missionario, besik ba domin maschile. Feto sira, leigo ka konsagrada, no ohin loron mos laos familia uituan, ne’ebé realisa sira nia vokasaun missionaria iha forma oin-oin: Husi haklaken evanjelu direta ba servisu caitativo. Besik ba hahalok evanjelizadora no sakramental missionaria sira nian, feto no familia sira mak dala barak komprende diak liu ema nia problema sira no hatene atu enfrenta ho maneira oportuno no ho diak: hatene tau matan ba moris, tau matan diak liu ba ema liu fali estrutura sira, tau iha hahalok rekursu umana hotu no espiritual atu hari armonia, relasaun, dame, solidariadade, dialogo, servisu hamutuk no fraternidade, iha ambito relasaun interpersonal ka iha moris sociadade ne’ebé luan, kultural no liu iha maeira especial hodi tau matan ba kiak sira.

Iha fatin barak evanjelizasaun hola fatin iha aktividade edukativa, iha ne’ebé obras missionaria dedika knar no tempo hotu, hanesan to’os nain uvas laran luak evanjelu nian (cfr Lc 13,7; Jo15,1), ho pasiencia boot hein aifuan sira wainhira liu tiha tinan 2 ho formasaun neneik; Nune’e hamoris ema ne’ebé iha jeito atu evanjeliza no atu halo evanjelu too ba fatin sira ne’ebé hare katak evanjelu seidauk too ba. Kreda bele sai lolos “inan” mos ba sira sei fiar iha Kristo iha loron aban nian. Hein katak Maromak nia povu santu sira buka sai lolos serviso materno laran sadia nian, ne’ebé tulun sira ne’ebe sedauk hatene Nai bele hasoru no hadomin Nia. Fian mak Dom ida Maromak nian no laos proselitismo; buras husi grasa ba fiar no ba karidade evanjelizadora ne’ebé fo sasin kona ba Kristu. Lao tuir dalan mundo nian ne’ebé husu ba Jesus nia discipulu sira domin ne’ebé la ho sasukat, maibe tuir Nai nia sasukat ba ema hotu. Ita haklaken dom kmanek no boot liu ne’ebé Nai, halo mai ita: Ninia moris no ninia domin.

Povu ida-idak no Kultura iha direito atu simu lia menon salvasaun nian nudar presente Maromak nian ba hotu, necesario liu konsidera hanesan injusticia, funu, krisi umanitaria ohin loron nian ne’ebé hein hela solusaun ida. Missionaria sira hotu hatene husi sira nia esperiensia katak evanjelu perdaun no laran sadia nian bele lori ksolok no rekonsiliasaun, justisa no paz. Mandato Evanjelu nian: “Lao ba no sai discepulo ba povu hotu-hotu, sarani sira hodi Padre, hodi Filho no hodi Espirito Santo nia naran, Hanorin sira atu moris tuir lolos buat hotu ne’ebé Hau husu ba imi” ( Mt, 28, 19-20) ….maibe hotu-hotu tenke fo an iha moris prsente ida no iha desafio ohin loron nian, atu sente bolun ba renovasaun ida, ”Sai” missionaria, nudar hatudu tiha ona iha Esortasaun Apostolico Evangelii Gaudium: sarani ida-idak no Komunidade ida-idak sei discerne, dalan saida mak Nai husu mai ita, maibe ita hotu simu konvite atu simu bolun ida ne’e : sai husi ida-idak nia fatin komoda no ho aten berani ba too iha fatin periferia hotu ne’ebé precisa roman evanjelu nian” (20).

Iha tinan ida ne’e nudar Tinan 90 anniversario loron Mundial Missionaria nian, promove husi Pontificia obras propagasaun Fiar nian no Aprovada husi Amo Papa Pio XI iha tinan 1926 kaer fila fila oportuno hodi hanoin hikas fali Hau nia Predecessori matenek nain sira, sira ne’ebé fo an tomak atu obras ida ne’e bele lao too ba diocesi hotu, paroquia, komunidade religiosa ida-idak, asosiasaun no movimento ecclesial hotu, iha parte hotu mundu ne’e nian, bele halibur komunidade kristaun hotu ne’ebé precisa tulun no fo kbit liu tan ba haklaken evanjelu nian ho too ba rai hotu. Ohin loron mos ita sedauk halao jestu komunaun ecclesial missionaria nian ida ne’e Ita labele taka fuan ba ita nia preocupasaun sira deit, maibe haluan hateke ba umanidade tomak.

Maria Santissima, imajen sublima umanidade redenta nian, modelo missionario kreda nian, hanorin ba hotu, mane hotu, feto no familia sira, atu fo moris no tau matan iha ne’ebé presensa moris nian no missionaria Kristu moris hias nian, ida ne’ebé hafoun no hakonun ksolok laran sadia nian relasaun entre ema.

Husi Vaticano, 15 maio 2016, Solenidade Pentecoste

FRANCESCO