Inspetoria sira husi Asia Oriental fahe esperiénsia ba malu

Inspetoria sira husi Asia Oriental fahe esperiénsia ba malu

CIAO-2016Sam Phran (Tailandia) – Konferénsia Interinspetoria Asia Oriental “CIAO” hala’o iha Sam Phran – Thailandia, hahú husi loron 22-23 Outubru 2016.

Partisipante iha incontro ne’e mak Inspetora sira husi inspetoria ne’ebé hola parte iha CIAO no delegada sira husi inspetoria ida-idak, total 18. No conferensia dala ida ne’e mak conferensia ne’ebé spesial liu tanba Me. Jeral mos presenza iha momento ida ne’e.

Iha loron dahuluk, konferénsia hahu ho orasaun depois liafuan husi Ir. Silvia Choi Joo Yong (prezidente CIAO, ema korea) ne’ebé fò bemvinda ba partisipante hotu no agradese liu-liu ba Me. Jeral ne’ebé presente iha Konferénsia ida ne’e ba dala uluk nian.

Me. Jeral mos hatudu ninia ksolok tanba bele partisipa iha CIAO no nia hatoo kumprimentus husi madre konsellu jeral sira no dehan katak halibur hamutuk ho irman sira ne’ebé mai husi fatin no tradisaun interkultural no inter-relijiaun ne’ebé la hanesan mak sinal profetiku ida, fini kiik ida karisma nian ne’ebé iha forza boot fekundidade nian. Kada incontro CIAO sei haforza fini ida ne’e, ne’ebé bele habelar karisma edukativu iha presenza signifikativa sira ne’ebé bele to’o ba ema barak. Madre Jeral dehan katak Asia mak Continente futuru no halibur hamutuk ne’e mak esperiensia importante ne’ebé muda buat ruma iha Asia, tan ne’e Madre husu atu halo potensial liutan ligasaun interinspetoria atu bele fò rinsposta ba mundu ne’ebé muda. Ita troka ka muda la’os tanba mundo ne’ebé troka maibé tanba Spirito Santo ne’ebé trasforma ita; halo ita loke-an atu simu no sai.  Madre mos koalia kona ba siknifikadu Misericordia iha ita nia komunidade sira, ninia efeitu edukativu no konvida atu eduka joven sira ba solidariedade, liu husi volontariato. Se ita sarani no sai “Salesiana liutan”, ita se la husu “iha ne’ebé mak ita bele hasoru joven sira?”.

Madre husik hela liafuan tolu Amo Papa Francesco nian iha tinan Vida Konsagrada nian :

  1. Profesia, Madre konvida ita atu hare ita nia realidade ho matan positivu la’os hahù ho problema sira no atu sai feto sira Maromak ninian (le donne di Dio) katak feto sira futuru nian.
  2. ita nia maluk (prossimità), fò atensaun ba ema.
  3. Esperansa, esperiensia kona ba Misericordia mak abut ba esperansa. Wainhira iha esperansa katak iha domin, ne’ebé sai motor no forsa ba esperansa.

Madre nia liafuan ikus nian iha dader ne’e mak remata ho konvida forte atu estuda lian italiano, nu’udar lingua família nian, hun uniaun nian iha Istitutu: atu bele komunida entre ita no trasmete karisma.

Ativdade loron kontinua ho fahe esperiensa husi inspettoria ida-idak kona ba tinan Misericordia nian. Esperiensa sira ne’ebé komunidade ida-idak hala’o nu’udar rinsposta ba tinan Misericordia ne’e lori efeitu positivu iha moris komunidade nian; halo atu ba iha kiak sira leet no mos ho jovens sira.

CIAO_2016_TINIha ninia intervensaun, Madre Jeral fò hanoin mos kona ba ninia surat sirkular no. 960 kona ba vokasaun no konkluzaun ikus nian katak Inspetoria hotu sei halo novena Maria Auxiliadora fulan-fulan nian no akompanha hodi la falta karidade ba vokasaun.

Iha ninia boa noite, Madre Jeral fò hanoin kona ba ninia surat sirkular no. 961 kona ba “Laudato Sì” , ne’ebé durante iha asembleia mós koalia no fahe esperiensia kona ida ne’e husi inspetoria sira.

Iha konferénsia loron tuir mai, 23 outubru, Madre Jeral koalia makaas kona ba Formasaun no Misionaria. Tenke presente nafatin ba ema nia formasaun atu sai fiel no haburas karisma tanba karisma moris iha ema no ema mak bele transmite karisma ne’e. Iha istoria istitutu sei hare katak oinsa institutu haforsa-an no halo sakrifisiu atu forma irman sira, tanba konxiente katak atu sai edukadora presiza atu forma-an, atu sai edukadora ne’ebé iha kualidade. Hodi le’e art. Konstituisaun no.78 no 100, Madre fahe responsabilidade atu sente presisa preparasaun ne’ebé iha kualidade, ne’ebé la’os deit atu hetan titulu, maibé forma personalidade unidade ne’ebé iha autorevolezza, kapasidade halo relasaun no kompetensa nian.

Iha loron ida ne’e, husi inspetoria ne’ebé prepara ona, sira fahe kona ba esperiensia ka atividade ne’ebé sira halao ba formasaun no mos atividade oioin ne’ebé iha.

Wainhira koalia kona ba formasaun ba ekonoma, Madre fò importansa atu ekonoma inspetorial iha sensu apostoliku no pedagojiku nian no fò hanoin katak ekonoma tenke ser ida ne’ebé simpatiku, hadomi, iha kapasidade atu halo relasaun diak ho ema hotu tanba ninia presensa iha influensa forte ba iklima familia nian.

Atividades iha momento no loron ikus nian iha CIAO ne’e mak halo eleisaun Presidente foun CIAO nian tanba Ir. Silvia remata ona ninia periodu (tinan 2). Rezultadu eleisaun nian mak Ir. Alma Castagna hili tiha nu’udar Presidente CIAO no ninia sekretaria mak Ir. Imelda Barattino (misionaria Italiana iha Thailandia), ninia vikaria mak Ir. Mabel Pilar, inspetora Filipina nian.

Konferénsia ne’ebé nakonu iha loron rua ne’e nia laran remata hodi fo parabens ba sira ne’ebé foun hetan kargo responsabilidade no kumprimenta sira ne’ebé tuan.

Madre nia liafuan ikus, hodi hanoin katak Asia mak continente ne’ebé buras daudaun, maski ho diferensa barak, Madre fò auguriu katak CIAO bele buras iha kondivisaun nune’e mos karisma bele buras iha ita no iha Familia Salesiana; fò valor ba esperiensa orasaun komun no ba kondivisaun esperiensia oioin sira liu-liu konfronto ho sira ne’ebé kiak liu. Madre husu atu hotu hadomi CIAO no harii hamutuk ninia dalan, atu sai forte liutan, hanesan fitun ida iha lalehan Asia.

Iha loron, 23 Outubru, partisipante sira ho oras diferente, hahu fila fali ba ida-idak ninia inspetoria.

Ciao….. CIAO.

(Veronika Kusnadi)

Tags: CIAO