Vizita kanónika iha komunidade Maria Auxiliadora-Venilale

Vizita kanónika iha komunidade Maria Auxiliadora-Venilale

Venilale – Tuir Konstituisaun artigu 147 Inspetora vizita uma sira iha inspetoriál tinan ida dala ida, atu promove komuñaun iha espíritu família, fidelidade ba konstituisaun no laran manas ba obra apostólika sira. Nune’e iha loron 26 to’o 31/03/207 Me. Alma Castagna halo nia vizita iha Komunidade Maria Auxiliadora, ho prezensa inan nian ne’ebé mai haree realidade, hodi fó tulun hanesan Na’in Feto nia prezensa iha Kana – Galileia.

Iha vizita ida ne’e iha mós programa lubuk ida ne’ebé nu’udar komunidade propoin atu bele haree  realidade lokál  nian. Nune’e iha loron dahuluk, Me. Alma ba vizita oratorianu sira iha sentru Uai-Bua. Iha ne’ebá labarik no inan aman, hamutuk ho autoridade lokál, simu Madre ho ksolok no iha okaziaun ida ne’e xefe suku Uatu-Haco nian Señor João Crisostom mós agradese tebes ba Madre nia pezensa no agradese mós ba madre sira ne’ebé halao misaun apostulado iha ne’ebá hodi kumpri duni ba motto Don Bosco nian ne’ebé dehan; “Fó klamar mai ha’u buat seluk lori bá”. Klamar barak duni ne’ebé presiza hetan salvasaun maibé ema latau matan no sira mós la iha interese atu buka. Nu’udar Xefe suku nia mós hato’o ninia proposta kona-ba konstrusaun kapela nian no halo paralelizmu mós ho Evanjellu kona-ba matan delek, se karik ami iha fatin ida ne’e nia matan sei taka netik ba naroman karik, ita boot sira nia prezensa bele hamos tiha tahu ne’ebé taka ami nia matan tanba dala barak ami nia nakukun  halo ami la haree ema seluk ninia prezisa.

Nu’udar inan, bin no belun husik hela nia mensajen ba família no oratoriano sira nia dehan; ha’u agradese teb-tebes ba imi ida-idak nia partisipasaun iha seremónia simples ida ne’e. ha’u haksolok duni ho imi tanba imi iha ne’e hadomi Maromak la’ós ho ibun tutun deit maibé hatudu liu husi akontesimentu konkretu ne’ebé neneik no neineik. Ba imi foinsa’e no labarik sira ha’u hakarak foti mensajen Amu-Papa nian, ne’ebé wainhira nia ba halo nia vizita iha Milano nia dehan; “labarik no oan sira hateke nafatin ba inan aman nu’udar sira nia exemplo no ema hirak ne’ebé eduka sira. Basá sira nia exemplo hatudu liu fali liafuan sira ne’ebé sira hato’o. Ba inan aman akompaña oan sira no kontínua suporta sira, maske domingu-domingu labele mai marka prezensa iha ne’e. Ba labarik sira atu keta haluha aprende mos husi avo sira.  Iha Parókia no oratóriu sei tulun boot ba imi atu sai ema di’ak, ema loos no sarani di’ak. Basa iha oratóriu, imi aprende kanta, dansa, reza no formasaun ne’ebé lori ba Kristu no oinsá atu koñese no hadomi Kristu liu husi espeiénsia sira ne’ebé hanorin.

Iha 30/03/2017 Me. Alma ba hasoru grupu Infansia Misionária iha Salaun Parókia, Me. Esmeralda- diretora komunidade nian mak akompaña. Labarik hamutuk 132, sira balun la marka prezensa razaun tanba udan boot.  Maske nune’e sira ne’ebé iha, sira haksolok tebes simu Madre tanba ba dalauluk halo vizita ida ne’e ba grupu infánsia misionária.

Iha Madre Nia mensajen ba sira nia dehan: imi kontínua moris iha imi nia kompromisu misionária nian hodi halo di’ak ba maluk sira liu-liu bá koalia kona-ba Jezús no lori Jezús ba sira liu husi imi nia prezensa rasik. Keta haluha, haka’as-an hodi buka, sasin no fó. Hanesan grupu ne’ebé imi rasik fó naran;

  • Jezús ha’u nia belun; buka sai belun ho Jezús no sai mós ba maluk sira.
  • Jezús ha’u nia mestre; aprende husi Jezús nia hanorin sira ne’ebé di’ak, los no santu hodi lori tutan ba maluk sira
  • Jezús ha’u nia Salvadór; konxiente ba Ninia salvasaun lorloron nian ne’ebé iha ba imi no buka hadaet mós ba ema seluk
  • Jezús bibi-atan di’ak; Jezús lakohi atu imi ida lakon. Imi mós buka halo nune’e ba malu
  • Jezús laran-di’ak; buka sai laran di’ak iha fatin hotu ne’ebé imi hela no ba.
  • Jezús kuradór; halo di’ak ba moras sira no sai maluk ho sira iha imi nia orasaun sira.

Depoizde ida ne’e Madre kontinua kedas ba halo nia vizita ba labarik Orfan sira iha Orfanatu São Domingos Savio – Venilale. Labarik sira simu Madre ho modelu família Nazare nian ne’ebé hamrik iha kada eskada hodi fó ninia aifunan ne’ebé pepara. To’o iha salaun sira simu ho múzika “ha’u iha ksolok”, hafoin kontínua fali ho aprezentasaun ba kada grupu asosiasaun nian ne’ebé eziste iha Komunidade hodi aprezenta ba madre no ida-idak tur iha fatin hodi dehan sira nia motto grupu nian;

  1. Grupu Don Bosco “Fo klamar mai ha’u buat seluk lori ba”.
  2. Grupu Domingos Savio “ Diak liu mate do que halo sala”.
  3. Grupu Laura Vicuña “Terus nonok hamnasa midar nafatin”.
  4. Grupu Madre Mazzarello “Pontu ida-idak nu’udar acto domin ba Maromak”
  5. Grupu Maria Auxiliadora “Imi laran metin ba Maria sei haree saidá mak milagre”.

Hotu tiha aprezentasaun sira kontinua ho dansa tebedai “Sandole”, hafoin sira kanta “ita mak família- ajuda habelar”. Depoizde ne’e Me. Alma fó nia mensajen ba sira hodi dehan; buat di’ak hotu ne’ebé imi halo agora, idade ba oin imi sei iha nostaljia ba ida ne’e, tanba buat hotu ne’ebé imi halo, halo ho domin no mai husi duni imi nia fuan laran. Buat hotu ne’ebe imi hatudu sei sai furak wainhira lao hamutuk ho imi nia moris lorloron nian. imi ne’ebé hela iha ne’e, sente uma, nune’e tenke badinas tau matan ba uma ne’e ne’ebé imi hela, fó imi nia-an hodi serbisu no hakas-an tau buat hotu tuir ordem mak halo fatin sai furak. Nu’udar konkluzaun, taka ho istoria badak ida ho nia titulu “Maromak fó konta ba ema ida-idak nia hahalok”. Loron ida iha señora ida mate, anju sira mai lori nia ba lalehan; to’o iha ne’ebá sira haruka nia ba hela iha uma kiik oan ida, uma ne’e foer. Nia husu ba sira ha’u atu hela iha ne’e? Pedro simu hodi dehan ida ne’e mak fatin ne’ebé ami pepara ba ó. wainhira señora Julieta mate, nia klamar hetan fatin furak, halo ida seluk laran moras. Atu dehan Jezús pepara fatin ba ema ida-idak tuir ninia hahalok lorloron nian, nune’e buka halo di’ak barak. Santidade hahu ohin no hotu iha lalehan, imi ho ha’u ita sei hasoru malu.

Loron ikus nian Me. Alma halo nia enkontru ho kolaboradór sira, hafoin kontínua ho misa gratidaun nian ne’ebé dirije husi Pe. João Gaspar SDB. Gratidaun mak virtude boot ida, nune’e ho sentimentu gratidaun nian,  ami halibur hamutuk iha Aman nia uma, nu’udar família Na’in nian, hasa’e agradese ba Maromak ba Me. Alma nia prezensa, durante ninia vizita kanónika liu-liu ba ninia dedikasaun tomak hodi halao ninia kna’ar ho domin, ho ksolok no responsablidade tomak hodi lao hamutuk ho ami. Ami agradese husi fuan tanba domin.

(Agata Freitas)