Joven MJS sira-nia lian hatán ba pergunta sira Sínodu nian

Joven MJS sira-nia lian hatán ba pergunta sira Sínodu nian

Lospalos – Iha Forum MJS, durante tempu formasaun nian kona-ba tema “Foin-sa’e sira, fiar no dixernimentu vokasionál”, Ir Jacinta Gusmão husu mós ba joven sira atu hatán ba pergunta ruma husi Dokumentu preparatóriu ba Sínodu, nune’e mós pergunta id aba partisipante sira Asian Youth Day iha Indonesia.

1. Sá de’it dezafiu prinsipál sira no sá de’it oportunidade signifikativa sira ne’ebé ita presiza hanoin ba ohin loron?

Dezafiu: teknolojia moderna ho vantajen no desvantajen; edukasaun familiár ladún di’ak; ekonomia ladún di’ak, kompetisaun atu hatudu an ho buat foun.

2.Saida mak imi joven sira konkretamente husu ba Kreda ohin loron?

Joven sira husu saida ba Kreda: nakloke an hodi tun ba baze no hakbesik an ba joven sira; rona sira liuliu sira ne’ebé dook husi Kreda, moris iha sala nia laran no hatán ba sira-nia problema liuhusi Maromak nia Liafuan; kria sentru formasaun no halibur no fó formasaun. Ita hotu Kreda nune’e ita ne’ebé iha formasaun ba hakbesik ba sira hodi fó sasin no haklaken Maromak nia Liafuan.

3. Oinsá, ó hanoin, bele tulun joven sira atu hateke ba futuru ho konfiansa no esperansa iha ó-nia rain?

Iha konfiansa ba joven sira, liuhusi atividade oioin iha oratóriu buka matan moris atu haree joven sira hakarak sá loos. Nu’udar edukadór/a tulun joven sira atu komprende dala loos no laloos ba Kristu liuhusi formasaun.

4. Oinsá no iha-ne’ebé imi konsege hasoru joven sira ne’ebé la frekuenta imi-nia ambiente ekleziáli?

Atividade oratóriu, katekeze iha bairru hahú menus…joven preokupa de’it ba social media. Bele hakbesik sira mós liuhusi social media.

5. Envolvimentu sá de’it husi família no komunidade iha joven sira nia dixernimentu vokasionál?

Família envolve ho modu pozitivu: família respeita no komprende, liuhusi orasaun,  liafuan, ekonomia. Aspetu negativu mak bainhira la respeita no la komprende tanba la partisipa iha joven nia dalan no ninia hahalok iha ninia dixernimentu vokasionál.

6. Sá de’it kontributu sira ba formasaun ba dixernimentu vokasionál husi eskola no universidade sira eh instituisaun formativa sira seluk nia parte (sivíl eh ekleziál)?

Kontributu: iha eskola, asrama, entre grupu eh kolega rua ne’ebé motiva malu. Iha eskola, estudante SMP komesa ona iha doben, nune’e edukadór fó formasaun kona-ba oinsá valór no prosesu namora nian; iha asrama; madre balun fó formasaun atu sai inan-aman; entre kolega bolu malu ba vizita nafatinJezús iha Santíssimu iha tempu rekreiu, no bolu malu ba tuir oratóriu iha domingu. Motivasaun husi família ne’ebé suporta

7. Ho modu saida mak: Jornada krus joven no Forum MJS kontribui ba imi-nia fiar no dixernimentu vokasional?

Krús joven: tinan2 krús joven tama ami senti buat furak tanba Jezús rasik mai lori dame, ba artes marciais, hetan miliagre no signifka katak Maromak iha, Kristu ne’e moris.

MJS: Don Bosco nia liafuan, katak DB dehan, Na’i-Feto mak bolu ita mai iha ne’e. Bolu atu komprende oinsá reza, aprende distinge buat di’ak husi aat; hasoru kolega sira, iha komunidade la’ós mesak; aprende kona-ba dixiplina.

8. Tempu no espasu saida de’it mak bibi-atan sira no edukadór/a sira seluk dedika ba akompañamentu espirituál pesoál?

Tempu no espasu bibi-atan/edukadór sira dedika ba akompañamentu ba ema seluk. Ita mak sai bibi-atan no edukadór. Joven sira barak hakarak halo tuir buat ne’ebé bibi-atan sira fó; hakbesik nafatin ba labarik sira…. Joven sira moe no ta’uk atu fó hatene sira-nia problema no lakohi simu liafuan husi edukadór sira… sira hakarak enjoy de’it, ranxu livre.

9. Tanba sá no oinsá mak proposta agregasaun ne’ebé realidade esterna ba Kreda oferese ba joven sira dada liu joven sira?

Agregasaun husi li’ur dada liu fali joven sira. Tanba Igreja menus atu oferese divertimentu. Joven sira gosta festa, divertimentu; mundu teknolojia ohin loron nian mós dada liu joven sira; parte madre no padre sira menus iha akompañamentu foin-sa’e sira-nian, akompaña de’it sira ne’ebé besik ihreja, hanesan acólitos, oratorianu no la besik ba sira ne’ebé iha perigu laran. Ami hakarak igreja aumenta divertimentu, konsertu, kompetisaun oioin iha Igreja hodi dada joven sira. Haree liu ba atualidade presiza halo formasaun regulár ba joven sira, atu oinsá menus iha violénsia, nst.

10. Oinsá tau hamutuk valór sira kultura lokál nian ho proposta kristán, hodi valoriza mós piedade populár?

Meiu tolu: diálogu, fiar, konxiénsia.

11. Oinsá utiliza iha pastorál “linguajen juveníl sira, liuliu média, desportu no múzika”?

  • Linguajen: Presiza koñese joven sira nia linguajen, moris hamutuk ho sira atu bele koñese di’ak liután sira-nia hakaran. Halo komunikasaun ne’ebé di’ak, ‘ramah’, labele kasar no jestu di’ak; fó konfiansa ba sira atu bele hetan oportunidade hanesan. Hala’o asaun hotu ne’ebé edukativa.
  • Media:  hato’o informasaun ne’ebé di’ak ba joven sira liuhusi media foun ne’ebé ema hotu hetan asesu; uza joven sira-nia liafuan, simples atu komprende lalais.
  • Desportu: fó oportunidade ba desportu,kria armonia no halakon diskriminasaun.
  • Múzika: hato’o mensajen signifikativu liuuhusi hananu hodi dada joven sira hamutuk no besik liu ba Kristu.

12. Ba partisipante sira Asian Youth Day nian: Saida mak imi aprende husi AYD…esperiénsia saida mak imi hetan hodi hasoru ho foin-sa’e sira Indonesia nian ne’ebé imi bele hala’o iha Timor?

Buat ne’ebé partsisipante sira husi MJS aprende mak: Família nia akompañamentu ba oan sira kona-ba fiar no  no oinsá uza teknolojia moderna; ativu iha Igreja; voluntariadu husi jven sira; pontualidade no dixiplina; entuziazmu hodi simu foin-sa’e sira husi nasaun no relijiaun seluk; la moe atu fahe esperiénsia rasik nu’udar foin-sa’e katóliku, tanba ba sira ksolok mak Jezús; haksolok ho fiar katólika no sente orgullu katak fiar mak prezente husi Maromak.

Esperiénsia ne’ebé bele di’ak atu halo tuir: organiza eventu ho tempu (ba AYD sira hahú prepara husi kedas tinan 2013); preparasaun ho formasaun ba foin-sa’e sira no família sira; esperiénsia fiar multikulturál; Bibi-Atan/Bispu sira husi dioseze ida-idak nia prezensa ne’eb’e akompaña diretamente foin-sa’e sira ha sira-nia atividade.